Da li znate koliko su trešnje stvarno zdrave za naš organizam? Donosimo vam deset razloga zašto trebamo jesti trešnje.
- U plodu trešnje ima 10% vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. Bogata je kalijem, a siromašna natrijem pa povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma. Energetska vrijednost 100 grama trešnje iznosi samo 60 kcal te je pogodna za međuobrok ili kao zamjena za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.
- Svoju tamnocrvenu boju trešnje duguju antocijaninima, antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava, koji štite od slobodnih radikala, koji se povezuju s brojnim degenerativnim bolestima poput mrene na oku, Parkinsonove bolesti, ateroskleroze, te usporavaju proces starenja. Istraživanja su pokazala da je 20 trešanja učinkovitije od jednog aspirina, a smatraju se i izvrsnim izvorom bora (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.
- Niskog glikemijskog indeksa, trešnje su dobar izbor i za dijabetičare jer smanjuju razinu šećera u krvi. Sadrže i jako malo kalorija i na trećem su mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji pridonosi razvoju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar, a korisne su i u prevenciji karcinoma debelog crijeva.
- Flavonoidi iz trešanja prirodna su protuupalna sredstva koja ublažavaju simptome alergija i astme, a jačaju kolagen koji je protein ključan za zdravlje kože, kostiju i vezivnog tkiva. Jedna od studija dokazala je i kako 3 dl soka od trešanja, dva puta dnevno, ublažava bolove u mišićima nakon trčanja, pa se drži i kako su trešnje prirodni lijek za olakšanje upalnih stanja nakon tjelesne aktivnosti, kod artritisa, fibromialgije (bolnog stanja mišića), sportskih ozljeda.
- U jednoj od kliničkih studija dokazano je da konzumacija trešanja ublažava bolove povezane s gihtom. Istraživanje provedeno na 633 osobe oboljele od gihta, koje je objavljeno u časopisu Arthritis & Rheumatism, pokazalo je, primjerice, kako dvodnevna konzumacija trešanja smanjuje rizik od pojave gihta za 35%.
- Svježe trešnje hrana su za mozak, za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, a one kiselije brzo popravljaju raspoloženje. Razdražljivost, nervoza, nemiran san, nesanica i slične tegobe obično se javljaju kao posljedica neuravnoteženosti hormona, viška stresa i nezdravih životnih navika. Za prevenciju i rješavanje ovih problema odlično prirodno rješenje može biti melatonin prisutan u trešnjama.
- Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
- Kalij sakriven unutar slatkih trešnjinih bobica znatno doprinosi zdravlju srca. Studije su pokazale da konzumacija namirnica bogatih ovim mineralom može pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, regulaciji krvnog tlaka, srčanih otkucaja i električne aktivnosti u srcu. Ipak, valja paziti da trešnje ne treba jesti prije obroka jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a nikako pivo i alkoholna pića.
- U košticama trešanja nalazi se mala količina amigdalina, nazvan još i vitamin B17 ili laetril, za koji se smatra da pozitivno utječe na smanjenje tumora i sprečava širenje raka te pomaže kod ublažavanja bolova uzrokovanih tumorima. Vrijednost B17 znali su i naši stari koji su ga konzumirali najviše u košticama gorkih badema, najviše pet na dan.
- U nekim zemljama od trešanja se rade i voćne juhe ili umaci koji se poslužuju uz pečenu patku, puretinu ili svinjetinu. Zamrznute mogu trajati i godinu dana, također se mogu konzervirati, sušiti i praviti raznovrsne pekmeze i kompote.
